ISSAH

Utjecaj specifične površine oplošja čestice na hidrogeološka svojstva prapora i na njima razvijenih tala istočne Hrvatske

Pedologija:

Pedološka istraživanja

Prije izlaska na teren, temeljem postojećih literaturnih podataka, izdvojene su glavne značajke pedogenetskih faktora na području istraživanja, kao i dominantni tipovi tala. Utvrđeno je da je reljef prevladavajuće ravničarski, te da temeljne geomorfološke jedinice predstavljaju holocenske aluvijalne terase (u pravilu ispod 100 m nm, uz Dravu, Dunav, Savu i njihove pritoke) i pleistocenske lesne terase (izdignute iznad holocenskih). Iako prirodnu vegetaciju čine šume na holocenskim i stepe na pleistocenskim terasama, one su gotovo u potpunosti zamijenjene poljoprivrednim kulturama (većinom oranicama, a na lesu i vinogradima). Klima područja je semihumidna do semiaridna (uz trend smanjenja prosječne količine godišnjih oborina od zapada prema istoku), uz pojavu sušnih razdoblja tijekom ljeta. Na lesu dominiraju eutrično smeđa tla, černozemi i lesivirana tla, a na aluvijima glejna tla, ritske crnice i fluvijalna tla. Tla područja su većinom antropogenizirana, a na aluvijima nerijetko i drenirana.

Duž područja istraživanja, odabrane su tri lokacije (po jedna u istočnoj Slavoniji,  Baranji i Srijemu) za detaljna hidrogeološka i pedološka istraživanja te monitoring. Na svakoj lokaciji obavljeno je preliminarno rekognosciranje terena i sondiranje tla u svrhu utvrđivanja konstelacije pedogenetskih faktora i glavnih značajki pedološkog pokrova.

Slika  11 Uzorkovanje na terenu

Također, na svaku lokaciju je postavljena po jedna meteo-stanica, koja, osim atmosferskih uvjeta, bilježi temperaturu i vlagu površinskog te podpovršinskog sloja tla. Sve tri lokacije nalaze se na zaravnjenim pozicijama, s tlima razvijenim na lesu ili pretaloženom/barskom lesu. Dvije lokacije su prekrivene livadnom vegetacijom (vodocrpilišta), dok se na jednoj nalazi vinograd sa zatravnjenim međurednim prostorima. Jedna lokacija je u blizini nizinskog vodotoka (Bosut), a ostale su izdignute iznad 100 m nm.

Na svim lokacijama je otvoren, opisan, fotografiran i uzorkovan (u skladu s FAO, 2006) po jedan pedološki profil.

Slika  2 Priprema za snimanje pedološkog profila na lokaciji Radoš

Slika  3 Pedološko uzorkovanje na lokaciji Radoš

Potom je svaki profil preliminarno klasificiran prema WRB (2014) sustavu. Pedološke jame su kopane pomoću bagera, i to do dubine od cca 2.5 m. Iz svakog profila su, po prethodno utvrđenim genetskim horizontima tla, uzeti mikromonoliti tla te uzorci u porušenom i neporušenom stanju (cilindri volumena 100 ccm, u triplikatu).

Slika 4 Pedološki profil Kanovci

Slika  5 Pedološki profil Livade

Slika  6 Pedološki profil Radoš

Laboratorijske pedološke analize uzoraka su dijelom završene, a dijelom u tijeku ili u planu. Nakon obavljenog uzorkovanja tla, u pedološke jame su postavljeni gravitacijski lizimetri, u svrhu skupljanja i mjerenja količine procjedne vode tla. U svaku jamu je postavljeno po tri lizimetra u ponavljanju.

Slika  7 Ugradnja lizimetara na lokaciji Radoš

Na lokaciji pod vinogradom, dva su lizimetra postavljena izvan redova vinove loze, a jedan unutar reda. Na svim lokacijama, lizimetri su ukopani na dubinu od oko 70 cm, odnosno ispod glavnog sloja rizosfere.

Slika  8 Saniranje raskopa na lokaciji Radoš