ISSAH

Utjecaj specifične površine oplošja čestice na hidrogeološka svojstva prapora i na njima razvijenih tala istočne Hrvatske

Geofizička istraživanja

U sklopu uspostavnog istraživačkog HRZZ projekta „Utjecaj specifične površine oplošja čestice na hidrogeološka svojstva prapora i na njima razvijenih tala istočne Hrvatske“ na području Srijema i Baranje provedena su geofizička istraživanja metodom geoelektrične tomografije u svrhu  definiranja geoloških odnosa klastičnih naslaga do dubine zahvata oko 100 metara. Dio ovog paketa klastičnih naslaga izgrađuju sitnozrnaste klastične naslage prapora i praporu sličnih tvorevina. Cilj istraživanja bio je metodom geoelektrične tomografije utvrditi vertikalno i lateralno rasprostiranje, odnosno debljinu sloja sitnozrnastih klastičnih naslaga prapora na lokacijama Ilok – Radoš, Vinkovci i Beli Manstir u svrhu planiranja i provođenja narednih faza istraživačkog projekta. Električne geofizičke metode temelje se na mjerenjima električnih svojstava naslaga. Različite naslage pokazuju različita električna svojstva te se njihovim određivanjem i interpretacijom mogu dobiti saznanja o geološkoj građi, debljini  i sastavu nekog terena. Zbog različitih fizičko-mehaničkih svojstava slojeva klastičnih naslaga, a samim time i različitih električnih svojstava, metoda geoelektrične tomografije pokazala se posebno učinkovitom u definiranju geometrije, odnosa i debljina naslaga.

Oprema za snimanje metodom električne tomografije sastoji od instrumenta POLARES 2.0 (proizvođača P.A.S.I.) koji služi za precizno mjerenje električne otpornosti materijala s više elektroda na principu izmjenične struje, kompleta više-elektrodnih kablova i multipleksora, te maksimalno 64 elektrode i spojnice. Maksimalna duljina snimanja iznosi 630 m s dubinom zahvata od oko 130 m. Za interpretaciju snimljenih podataka koristi se softver Res2DInv.

Slika  1 Akvizicijska oprema za električnu tomografiju

Na lokaciji Ilok – Radoš snimljena su četiri geofizička profila ukupne duljine 1560 metara. Mjerenje je izvedeno s Wennerovim i Wenner-Schlumbergeovim rasporedom snimanja elektroda i konstantnim razmakom između izlaza elektroda od 5 i 10 m.

Slika  2 profil električne tomografije na lokaciji Radoš

Slika  3 Profil geoelektrične tomografije na lokaciji Ilok – Radoš, duljina profila 470 m, 48 elektroda, dubina interpretacije oko 95 m.

Slika  4 Geofizičko snimanje na lokaciji Radoš

 

Na lokaciji Vinkovci snimljena su dva geofizička profila ukupne duljine 960 metara. Mjerenje je izvedeno s Wennerovim i Wenner-Schlumbergeovim rasporedom snimanja elektroda i konstantnim razmakom između izlaza elektroda od 10 m.

Slika  5 Zemljovid profila Kanovci

 

 

Slika  6 Profil geoelektrične tomografije na lokaciji Vinkovci, duljina profila 630 m, 64 elektrode, dubina interpretacije oko 110 m

 

 

 

Slika  7 Mjerenje na lokaciji Kanovci

Na lokaciji Beli Manastir snimljen je  jedan geofizički profil ukupne duljine 310 metara. Mjerenje je izvedeno s Wennerovim i Wenner-Schlumbergeovim rasporedom snimanja elektroda i konstantnim razmakom između izlaza elektroda od 10 m.

Slika  8 Zemljovid profila Livade

Table of sections with electrode spacing of 10 m

Slika  9 Profil geoelektrične tomografije na lokaciji Beli Manastir, duljina profila 310 m, 32 elektrode, dubina interpretacije oko 65 m.

Slika  10 Mjerenje na lokaciji Livade

S obzirom na izuzetno nisku razinu istraženosti geološke građe terena na lokaciji Radoš, na istoj je geofizičko snimanje provedeno najdetaljnije. U idućoj godini se planira vršiti još snimanja na svim lokacijama.

Važno je napomenuti da su rezultati geofizičkih snimanja potvrđeni bušenjem i tu se zahvaljujemo kolegi Ivanu Kosoviću sa Hrvatskog geološkog instituta koji je uložio veliki trud u ova istraživanja kao i u interpretaciju istih, iako nije član istraživačke grupe.

Na odabranim lokacijama je tijekom ljeta 2019. izvedeno istraživačko bušenje i instalacija piezometara. Bušotinska jezgra je detaljno kartirana – geološki i hidrogeološki.